U periodu od 5. do 10. marta 2010. godine došlo je do deiznformicija koje su plasirane na nekim medijima (najćešće na portalima) o izuzetno teškim uslovima („zna se desiti da je po četri dana bez vode“) u kojima se nalazi Ilija Jurišić. Prvo je takvu informaciju (intervju) objavio portal „radiosarajevo.ba“, a potom ga je prenijela agencija FENA i mnogi drugi mediji. U tom periodu ni jedan medij se nije obratio Fondaciji, ali ni advokatima ili porodici Ilije Jurišića za eventulanu provjeru te informacije.
Fondacija je analizom svih objavljenih tekstova utvrdila da je uzrok kompletnog nesporazuma izvor podataka ambadsador BiH u Beogradu gospodin Boriša Arnaut ili kriva interpretacija njegova izjave.
Pošto je riječ o informaciji staroj 5 mjeseci Fondacija je izvršila provjeru kako je došlo do dezinformisanja i uzbuđivanja javnosti, posebno u Tuzli. Da bi se cijeli proces shvatio, donosimo hrnološki raspored aktivnosti Fondacije i drugih subjekata kao što je Komisija za istinu o Tuzli 1992-1995 na ovoj problematici:
1. U prvoj sedmici oktobra, odmah nakon izricanja nepravosnažne presude, Fondacija je od advokata i od Jurišićeve supruge dobila informaciju o teškim uslovima u kojima se Jurišić nalazi u pritvorskoj jedinici. Istu informaciju saopštili su i predstavnici Komisije za istinu o Tuzli nakon posjete i razgovora sa Jurišićem dok je bio u pritvorskoj jednici.
2. Negdje oko sredine oktobra Fondacija je dobila informaciju da je Jurišić iz pritvorske jedinice u kojoj često nije imao ni vode ni struje, a registrovani su i pacovi u čelijama (informacije Komisije za istinu o Tuzli) vraćen u Centralni zatvor.
3. Nakon prebacivanja u Centralni zatvor advokati su obavijestili Fondaciju da Jurišć nema nikakve uslove da se priprema za pisanje žalbe na presudu: nalazio se u čeliji sa osam pritvorenika i nije imao dovoljno prostora za svoju dokumentaciju
4. Fondacija je odmah stupila u kontakt sa Ambasadom BiH u Beogradu i zamolila otpravnicu poslova gospođu Amiru Arifović Harms da se angažuje u rješavanju ovog problema. Gospođa Hrams je to učinila i nakon njenog razgovora sa upravnikom Centralnog zatvora, Jurišić je prebačen u osmokrevetnu čeliju sa ukupno četri pritvorenika. Gospođa Hrams o tome je pismeno obavijestila Ministarstvo vanjskih poslova BiH
5. 30. oktobra, iako je došlo do promjene uslova, Fondacija se pismeno obratila ministru za ljudska prava i izbjeglice BiH, gospodinu Safetu Haliloviću i od njega zatražila da interveniše kod nadležnih institucija Srbije, ali i predstavnika međunarodne zajednice o pokretanju mehanizma za monitoring zatvorskih uslova Ilije Jurišića.
6. Istog dana identičan zahtjev Fondacije je poslala sarajevskom ofisu Vijeća Evrope.
7. Sredinom novembra Fondacija se obratila Delegaciji Međunarodnog crvenog krsta u Sarajevu sa molbom da se izvrši monitoring zatvorskih uvjeta u kojima se nalazi Ilija Jurišić
8. 13. januara Fondacija je ostvarila kontakt sa otpravnicom poslova Ambasade BiH u Beogradu gospođom Arifović-Harms i još jednom izvršila provjeru uslova u kojima se nalazi Ilija Jurišić. Dobili smo informaciju da je Jurišić zadovoljan novim uslovima – osmokrevetna soba sa četri zatvorenika i radnim stolom.
9. 15. januara 2010. Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, pozivajući se na dopis Fondacije, uputilo je Evropskom komitetu za prevenciju torture i nehumanog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja (na ruke predsjednika Mauro Palma) zahtjev za monitoring uslova u kojima se nalazi Jurišić
10. 22.januara 2010. identičan zahtjev za monitoring zatvorskih uslova Ministarstvo za ljudska pravai izbjeglice BiH uputilo je i Stalnoj misiji BiH pri Vijeću Evrope u Strazburu.
11. 26. januara u Centralnom zatvoru Iliju Jurišića posjetila je delegacija Međunarodnog crvenog krsta iz Ženeve
12. 27. januara 2010. Iliju Jurišića je u Centralnom zatvoru posjetila delegacija Fondacije Istina Pravda Pomirenje i tom prilikom Jurišić je potvrdio znatno bolje uslove (osam ležajeva – četri zatvorenika) i istako provokacije koje ima od drugih pritvorenika i koje je on uredno prijavljivao upravi zatvora. Nije imao nikakvih primjedbi na službeno zatvorsko osoblje. Izrazio je svoju zebnju zbog rješenja o plaćanju troškova sudskog postupka u iznosu od 15.000 eura. Predstavnici Fondacije su ga uvjerili da, kada to bude aktuelno (treba sačekati pravosnažnu odluku suda), neće biti nikakv problem kao što nije bilo ni finansiranje njegove odbrane
13. 4. marta gospodin Boriša Arnaut je posjetio Iliju Jurišića u zatvoru i tu vijest prenijeli su neki mediji (portal „radiosarajevo.ba“ i Televizija Tuzlanskog kantona. U toj prvoj informaciji nema naznaka o lošim uvjetima u zatvoru. Istog dana agencija ONASA emitovala je vijest o posjeti ambasadora Arnauta, ali nema nikakve naznake o lošim zatvorskim uvjetima, osim isticanja verbalnih provokacija drugih pritvorenika. ONASA se pozvala na zvanično saopštenje Ureda za odnose sa javnošću Ministarstva vanjskih poslova BiH. Identičnu informaciju, pozivajući se na isti izvor, bez bilo kakvog isticanja uslova u zatvoru prenijela je i Agenica SRNA, a preuzeo portal „24 sata“
14. 5.marta portal „radiosarajevo.ba“ objavio je razgovr sa Borišom Arnautom u kome se, u trećem pasusu, spominje zatvorska problematika Ilije Jurišića: „... pa se zna desiti da po četri dana nema vode“. Tekst identične sadržina 6.marta 2010.objavili su i portali „protest.ba“ i „sarajevo-x.com“
15. U subotu, 6. marta 2010, da bismo provjerili informacije koje su plasirali/prenijeli neki mediji dan ranije, nakon posjete ambasadora Boriše Arnauta Iliji Jurišiću, kontaktirakli smo advokata Đorđa Dozeta i on nas je tom prilikom ubjeđivao da je najvjerovatnioje riječ o nekoj greški, da bi on to već znao jer je Jurišića u zatvoru jučer (petak, 5. marta) posjetio advokat Stevan Protić i da bi mu on tu informaciju prenio. Naglasio je da će on to provjeriti u utorak jer idu u posjet Jurišiću
16. Istog dana (subota, 6. mart) Fondacija je imala kontakt sa suprugom Ilije Jurišića i ona nije mogla potvrditi informaciju o lošim uslovima.
17. U ponedjeljak, 8.marta, u svom programu i na web-stranici informaciju o posjeti ambasadora Arnauta objavljuje i Radio televizija Slon i potenciraju, pozivajući se na njegov intervju portalu „radiosarajevo.ba, da u zatvporu Ilija Jurišić „po četri dana nema vode“
18. U utorak, 9. marta, Fondacija je ostvarila direktni kontakt i sa ambasadorom Borišom Arnautom i on je kompletan nesporazum objasnio pogrešnim prenošenjem njegovih riječi jer, kako je tvrdio, novinarima je rekao da je Ilija „jednom“ imao i teških problema u pritvoru („četri dana bez vode“). Bitna riječ „jednom“ u svim tekstovima je izostavljena, pa je tako u javnosti stvoren utisak da je riječ o trenutnim problemima u kojima se nalazi Ilija Jurišić.
19. Istog dana, nakon posjete Jurišiću, Fondaciji se javio advokat Dozet i potvrdio da je riječ o dezinformaciji i da je zbog toga Jurišić već imao neprijatnosti – službeno osoblje zatvora je ocijenilo da je on izvor te pogrešne informacije o uslovima u zatvoru.
20. Istog dana, 9. marta, predsjednik Fondacije je Radio-televiziji TK dao objašnjenje i potvrdio da je riječ o informaciji staroj 5 mjeseci i da ne odražava trenutno stanje Ilije Jurišića u zatvoru.
21. 11. marta, a povodom nastale situacije, Fondacija je organizovala press-konferenciju za koju je pripremljena ova informacija i prateća dokumentacija. Odazvali su se predstavnici samo 5 medija (Radio Tuzla, Radio-televizija Tuzlanskog kantona, Vesta-radio i Portal „Tuzlarije“
22. Pogrešno plasirana vijest postala je i predmetom komentara („Iliji Jurišiću je loše, hvala na pitanju“ – Oslobođenje od 10.marta 2010. Ovaj komentar je 11. marta 2010. prenio i portal „e-novine.com“), pa se tako izvlačio zaključak da ambasador Boriša Arnaut i ne bi posjetio Jurišića u pritvoru da nije izbio slučaj Ganić. To naprosto ne odgovara činjenici jer je gospodin Arnaut u intervjuu „Oslobođenju“ od 17. februara 2010. izjavio da će mu prvi zadatak, nakon predaje akreditiva, biti posjeta Iliji Jurišiću. Tako je i učinio.
23. Zabrinjava i činjenica da ni jedan mediji, osim Radio televizije Tuzlanskog kantona, nije, prenoseći informaciju od drugih medija, izvršio njenu provjeru na nekoj od adresa gdje se mogla dobiti precizna informacija: Fondacija, advokati Ilije Jurišića, porodica Ilije Jurišića
ZAKJLJUČAK:
Greška (!?) u početnoj informaciju koju su, mnogi mediji prenijeli bez ikakvih provjera, rezultirala je uznemiravanjem javnosti, a posebno tuzlanske jer je na osnovu reakcija sticala dojam da se ne vodi dovoljno računa o uslovima u kojima je smješten Iija Jurišić.
Nije dobro što je ovako plasirana dezinformacija iskorištena za politizaciju cijelog slučaja i tražanje odgovornosti tamo gdje je nema. I letimična analiza nekih tekstova (komentara posebno) upućuje na pokušaj politizacije slučaja Jurišić u dnevno-političke svrhe što bitno utiče i na samog Jurišića.